Knjige

31.10.2009.

Kako nenasilje štiti državu

Rijetke su knjige koje se bave pitanjem nasilja i nenasilja, a da pri tome nisu isključive, već ostavljaju otvorene sve mogućnosti. Utoliko je ova knjiga važna, baš kao i zbog činjenice da doprinosi razumijevanju nasilja i odlazi znatno dalje od pojednostavljenog razumijevanja odnosa nasilja i nenasilja gdje je ono prvo loše, a drugo dobro. Svijet u kojem živimo je ipak nešto drugačije mjesto od onog kakvim bi ga mi željeli.

Za početak treba reći par riječi o autoru, što će svakako pomoći lakšem razumijevanju ovog prikaza. Naime, autor je već godinama uključen u različite antiratne, antimilitarističke, mirovne, antikapitalističke, anarhističke i srodne inicijative, a nešto prije pisanja ove knjige proveo je šest mjeseci u zatvoru u SAD-u. Ne zbog nasilja, već baš suprotno, zbog nenasilne akcije. Uostalom, zar država zatvara samo nasilnike? Ne, često ih zapošljava.

Uglavnom, važno je znati da je autor izrazito upoznat s temom i da o njoj ne govori kao promatrač, već kao netko uključen u pokret. Insajder, rekli bi u njegovom kraju.

Upravo iz te pozicije započinje knjigu, gdje na početku iznosi svoju osnovnu tezu o tome kako pacifisti (druga imena se: nenasilni aktivisti, mirovni aktivisti, itd. no jednostavnosti radi ovdje će biti u upotrebi samo naziv pacifisti) u biranju strategije/metode djelovanja isključuju sve strategije koje ne možemo nazvati nenasilnim. Zapravo, odbijaju svaku drugu mogućnost, pa čak i diskusiju o tome. Upravo zbog ovoga, pacifizam i nenasilje autor smatra ograničavajućim, a takav izbor strategije klasnom i rasnom privilegijom, jer ukoliko pripadaš drugoj klasi ili rasi (aktivisti koji zagovaraju pacifizam su uglavnom bijeli pripadnici srednje klase), nasilje je već tu, u tvom životnom okruženju, a to više ne daje mogućnost izbora.

Postoji nekoliko čestih argumenata koje će pacifisti koristiti kako bi dokazali ispravnost svog isključivog izbora pa će tako navoditi primjere Gandhija ili Martin Luther Kinga Jr. kao uspješne vođe nenasilnih društvenih promjena, no upravo njih Peter Gelderloos koristi kao dokaz da priča i nije crno-bijela. Tako Gandhi vjerojatno ne bi puno postigao da uz njegovu kampanju nenasilnog građanskog neposluha nije vođena i oružana borba protiv britanske kolonizacije, a Britanci su u to vrijeme imali ogromne gubitke u ljudstvu zbog dva svjetska rata, ekonomski su loše stajali i izvlačenje iz Indije im je daleko više odgovaralo. No, to je nešto što u pacifističkoj mitologiji ne možemo čuti. Uz ovaj, u knjizi se nalazi još drugih primjera koji otkrivaju cijelu pozadinu sličnih događaja, a koji idu u prilog osnovoj tezi knjige - ograničiti se samo na jednu strategiju je gotovo sigurno odmah osuđeno na propast.

Upravo to je glavni argument - niti jedna strategija, taktika i način djelovanja nisu sami po sebi dovoljni, niti trebamo na djelovanje za društvene promjene gledati na taj način. Osnovni problem kod takvog pogleda je da moramo uzeti u obzir sve okolnosti, a one nisu iste u svakom vremenu, niti na svim mjestima u svijetu. Tako, primjerice, argument da se nenasiljem i širokom edukacijom može puno postići, autor osporava činjenicom da edukacija nije jednako svima dostupna, da nemamo svi jednake mogućnosti ili želje za edukacijom, te da je upravo kroz edukaciju lako manipulirati ljudima, što je i slučaj s današnjim obrazovnim sustavom.

U nizu argumenata kojima dovodi u pitanje isključivost u odabiru strategije, ne treba zaboraviti da upravo pacifisti najčešće zagovaraju suradnju s državom, odnosno s institucijama moći, gdje ponekad odrađuju i njihov "posao", kao što je više puta bio slučaj kada su sami "hapsili" (!?) i/ili predavali prosvjednike koji su sudjelovali u sukobima policiji. Iako je to svakako najgrublji primjer takve suradnje, nije izoliran, a treba mu dodati često inzistiranje na procedurama koje propisuje država, a koje su već u samom početku ograničavajuće, jer ne predviđaju mogućnost dubokih društvenih promjena, pogotovo ne onih koje ugrožavaju postojeći ekonomski ili politički sustav moći, odnosno njegovo ukidanje.

I dok, s jedne strane, imamo zagovaranje nenasilja, s druge strane upravo taj ograničavajući odabir strategije ovisi o postojanju nasilnog državnog aparata (vojske i policije), kojoj se daje legitimitet za upotrebu nasilja. Drugima se takav odabir, čak i u samoobrani, ne priznaje kao legitiman.

Nakon niza dobrih, argumentiranih, pa na trenutke i preargumentiranih (zbog povremenih ponavljanja) opažanja o nenasilju i pacifizmu kao ideologiji, autor nudi niz alternativnih strategija i primjera kada je različitost odigrala ključnu ulogu u društvenim sukobima i promjenama. Pri tome svakako treba naglasiti da se niti jednom ne govori o "nasilnim" aktivistima, jer to nije politička kategorija niti takva skupina postoji, a ono što autor stalno naglašava je da će i ljudi koji biraju različite strategije, a ne samo jednu, ipak češće korisititi one nenasilne, dok će za nasiljem potezati tek u krajnjoj nuždi.

O knjizi i temi bi se dalo napisati još dosta toga, a za kraj ovog prikaza ćemo samo reći da je ovo vrijedan doprinos raspravi o suvremenom anarhističkom pokretu i različitosti strategija, o čemu će svakako biti još govora u Ispod pločnika i drugdje.


Peter Gelderloos: How Nonviolence Protects the State, South End Press, SAD, 2007.


Prijevod knjige je objavljen 2010. u izdanju Što čitaš?.

Ispod pločnika

možete pronaći u:

ZAGREB::
knjižara Što čitaš?, Gundulićeva 11 // književni klub Booksa, Martićeva 14d // knjižara Jesenski i Turk, Preradovićeva 5 // infoshop Opskurija, reciKlaonica, Heinzelova 66 // knjižara Planetopija, Ilica 72 // Superknjižara, Rooseveltov trg 4 // net kulturni klub Mama, Preradovićeva 18 // infoshop Pippilotta, Pierottijeva 11

PULA::
knjižara Castropola, Zagrebačka 14 // Monteparadiso Hacklab, Gajeva 3

ČAKOVEC::
knjižnica Tabula Rasa, Dr. Ivana Novaka 38 // knjižara VBZ, Kralja Tomislava 3

KARLOVAC::
Domaći, Struga 1

RIJEKA::
antikvarijat Mali Neboder, Ciottina 20b

SPLIT::
infoshop Dislexia, Klub Kocka, Savska bb

ZADAR::
Smart shop, Stomorica 2 // Knjigozemska/infoshop Iskra, Rikarda Jeretova Katalinića 5

Prijava na newsletter