Tekstovi

19.05.2014.

Protiv nacionalizma! (uvodni tekst u trinaesti broj Ispod pločnika)

Pobune stalno uznemiruju “redovno poslovanje”, a odgovor šefova i njihovih slugu je uvijek isti: nacionalizam. Baš kad se učini da to zamišljeno vjerovanje u narod i državu gubi svoj mitološki “sjaj”, opet nas iznenadi masa upregnuta u zadovoljavanje ciljeva moćnika, a pod zastavom nacionalizma (bilo koje “nacije”).

19.05.2014.

Meša Selimović: O vlasti

Postoje tri velike strasti, alkohol, kocka i vlast. Od prve dvije se nekako može izliječiti, od treće nikako. Vlast je i najteži porok. Zbog nje se ubija, zbog nje se gine, zbog nje se gubi ljudski lik. Neodoljiva je kao čarobni kamen, jer pribavlja moć. Ona je duh iz Aladinove lampe, koji služi svakoj budali koja ga drži. Odvojeni, ne predstavljaju ništa; zajedno, kob su ovog svijeta. Poštene i mudre vlasti nema, jer je želja za moći bezgranična.

19.05.2014.

Protiv svakog braka!

Možda nema razloga vratiti se staroj i posve prežvakanoj temi braka, no konzervativna (kontra)revolucija koja nema svoju opoziciju je brak vratila kao temu na velika vrata. Posebno je zanimljivo da se konzervativna (kontra)revolucija uvukla u društvo dublje nego bi to mnogi željeli vidjeti - po prvi put su kler, desnica, ljevica i svi ostali unutar tog spektra upregnuti u istu borbu: instituciju braka žele svima učiniti poželjnom i maksimalno je proširiti.

19.05.2014.

Nomadi uma

Vrijeme je da ukinemo fetiš dosljednosti, to glupo insistiranje zbog kojeg sve što je rečeno i učinjeno u prošlosti mora biti uzor svemu što će biti rečeno i učinjeno u budućnosti. Vjera u vlastite ideje ne predstavlja nikakvu vrlinu, kao što nam to žele nametnuti nemaštoviti pojedinci. To je, u stvari, jedna velika mana. Nije to nikakvo značajno obilježje karaktera neke osobe, ono otkriva samo njenu dosadnu glupost.

19.05.2014.

Pucnji atentatora (2): Luka Jukić

U srži čina atentata na predstavnika vlasti leži duboko nezadovoljstvo i gnjev potlačenih masa. Uzimajući u svoje ruke, manje ili više svjesno, čin izvršenja pravde u vidu smaknuća, atentator postaje vidljiva iskra nagomilane mržnje. Oni često opravdavaju svoj čin riječima altruista, čineći moralan zločin u ime potlačene većine. Postajući tako svojevrstan humanist-zločinac, suočavajući se sa svojim činom ostaje suočen s pitanjem koje je mučilo svu avangardu radikalnih političkih pokreta – koliko su opravdana djela pojedinca koja ne slijede mase?

19.05.2014.

Emma Goldman: Žensko pravo glasa

Hvalimo se da smo doba znanosti i napretka. Nije li onda čudno da i dalje vjerujemo u štovanje fetiša? Dobro, naši su fetiši različitog oblika i supstancije, ali u svojoj su moći koju imaju nad ljudskim umom još uvijek pogubni kao što su bili oni stari.

19.05.2014.

B. Traven - antibiografija

Kratka biografija književnika i anarhista B. Travena, također poznatog kao Feige, Ret Marut, Torsvan, Croves... Ukoliko netko ima interes za B. Travena, razlog tomu bi – kao što je on i želio - trebao biti njegov opus. Tokom života Traven je ulagao velike napore kako bi izbjegao kult ličnosti ili ulogu slavne osobe. Traven je bilo samo ime, jedno od mnogih koje je koristio za života. Čovjek u pozadini imena bio je kompleksna karaktera, poznat po romanima kao B. Traven – i, ironično na kraju poznat kao osoba koja je pokušavala izbjeći slavu.

02.03.2013.

Protiv kulture straha, kontrole i sigurnosti (uvodni tekst u dvanaesti broj)

Od ovog broja Ispod pločnika i “službeno” postaje povremenik. Uostalom, već neko vrijeme je to svojim ritmom izlaženja pa zašto onda izbjegavati očito? Stvari treba nazvati onakvima kakve jesu.

02.03.2013.

Priroda kao spektakl - razlikovanje divljine i divljaštva

Priroda ne postoji oduvijek. Ne nalazi se u dubinama šume, u puminom srcu ili u pjesmama Pigmejaca, već u filozofijama i predodžbama civiliziranih ljudi. Naizgled proturječni dijelovi tvore prirodu kao ideološki konstrukt kojem je svrha da nas pripitomi, da zatomi i kanalizira naše divljaštvo.

02.03.2013.

Bez polaganja računa

Nihil sine ratione. Ništa nije bez razloga. To oduvijek tvrdi filozofska misao, uz čvrstu podlogu zdravog razuma. Poistovjećivanje bitka i razloga kaže da svako biće ima svoj cilj i da samo kroz realizaciju navedenoga cilja ono pronalazi razlog svoga postojanja, razlog o kojem možemo i moramo polagati račune. To „polaganje računa” znači da je svako biće izračunljivo, mjerljivo. Život pojedinca ne predstavlja izuzetak.

02.03.2013.

Govor kao obaveza

Govoriti pre svega znači imati pravo na govor. Ili drugačije, sprovođenje vlasti obezbeđuje dominaciju govora: gospodar je taj koji govori. Svoje poštovanje, pokornost ili strah podređeni mogu da izraze samo ćutanjem. Govor i vlast održavaju međusobni odnos tako što se težnja ka prvom ispunjava kroz osvajanje onog drugog.

02.03.2013.

Pucnji atentatora (prvi dio): Jelena Ilka Marković

Krajem 19. st. žene su bile svedene na privatnu sferu. Kontekst svakog javnog djelovanja bio je patrijarhalan, a samim time je i svako političko, dakle javno djelovanje, a pogotovo radikalno političko djelovanje bilo svedeno na muške subjekte i muško tumačenje i bilježenje.

02.03.2013.

Hipnoza demokracije

Još jedna kritika demokracije? Ponovno? Da, želimo razmotriti što je demokracija i da li je doista moguća, a u tom slučaju da li je, neću reći pravedna, ali barem prihvatljiva, budući da se prikazuje kao vrhunski primjer tolerancije, prihvaćanja, jednakosti, dok je popraćena kolektivnim licemjerjem koje omeđuje njeno područje.

02.03.2013.

Slobodan kvadrat prostora

Opisati težinu i slojevitost osjećaja koji me guraju u egzistencijalno ludilo ili biološku smrt bilo bi isto što i pokušati opisati noviju povijest grada Zadra. Nacionalizam, rat, demografska purifikacija, standardizacija jezika, tranzicija, privatizacijska pljačka. Temelji ovog društva. Konteksti ovih područja.
Ključne riječi. Dvadeset godina okupacije.

08.03.2012.

Nema dobre države ni institucije (uvodni tekst u jedanaesti broj)

U vrijeme kad izlazi ovaj broj Ispod pločnika, više je nego aktualna tema Evropske unije, protivnika i zagovornika ideje ekonomske integracije, idealista koji teže i političkoj pa valjda onda i kulturnoj integraciji, te onih koji zagovaraju zatvaranje u okvire nacionalnog, a jedno i drugo na tragu idealizma devetnaestog stoljeća i vremena revolucija koje su pokrenule srednje klase starog kontinenta kako bi s aristokracijom podijelili moć i učvrstili kapitalizam.

08.03.2012.

Avatari komodificirane kulture

Situacionizmom inspiriran pregled povijesti i značenja kulture, od njenih početaka kao privilegije dokoličarskih klasa u starim društvima do njenog preuzimanja od strane buržoazije u 19. stoljeću i kasnijeg propadanja u današnju “masovnu kulturu” “zabave”, za koju autor tvrdi da je podređena logici robne ekonomije i prema tome “birokratski i industrijski supstitut”, “dekontekstualizirana i lišena povijesne perspektive” te namijenjena potrošnji “pasivne”, “djetinjaste” “promatračke publike”.

08.03.2012.

Spektakl Situacionističke Internacionale - maj ‘68

Dok se Debordovo "Društvo spektakla" ocjenjuje kao najefikasniji izraz situacionističke kritike postojećeg svijeta, pokret okupacija iz francuskog maja ’68. smatra se vrhuncem njihove prakse, njihov ulazak u Povijest.
Uz akademsku historiografiju, koja je u početku namjerno ignorirala ili minimalizirala ulogu SI u genezi i kasnijem razvoju proljeća oslobođenja (usmjeravajući reflektore na pristojniji pokret Mars 22), postepeno se razvijala opozitna teorija koja je, invertirajući trend, podigla spomenik svojim idolima.

08.03.2012.

Što je dug?

Intervju s ekonomskim antropologom Davidom Graeberom otkriva mitove suvremene ekonomije.
David Graeber je autor knjige “Dug: prvih 5,000 godina” (“Debt: The First 5,000 Years”, London: Melville House, 2011). Intervju vodi Philip Pilkington, novinar i pisac iz Dublina.

17.05.2011.

Nezadovoljstvo se valja ulicama (uvodni tekst u deseti broj Ispod pločnika)

Nezadovoljstvo koje se valja ulicama i koje zaokuplja pažnju medija i aktivista, kako lijevih, tako i desnih, ali i onih između ta dva kraja zamišljene političke skale predstavlja u najmanju ruku zanimljivu pojavu koja je spojila u ovdašnjoj realnosti do sad gotovo nespojivo, čime su prosvjedne šetnje postale događaj naroda, što god zapravo taj naziv značio u šarenilu motivacija, ideologija i interesa. Teško je da uopće bilo tko može pronaći zajednički naziv za to što se događa.

17.05.2011.

Nada protiv nade: nužna izdaja

Jedna fotografija iz dana pokreta oslikava konkurentne vizije nade. Čizma kroz prozor Millbanka nahranila je snove o otporu za kojim su mnogi ljevičari čeznuli otkad su krenule priče o mjerama štednje. Ista čizma naznačila je pitanje koje je proizašlo iz sveučilišnih okupacija koje su od tada buknule: što je točno to čemu se nadamo?

17.05.2011.

Pod slovom D...

Mogli bi se zapitati da li uopće ima smisla još jednom raspravljati o (naizgled) sporednoj temi, usporedimo li je s urgentnim pitanjima kao što je, na primjer, aktualna kriza. Izgleda da su već sve rekli o demokraciji, kako njeni neprijatelji tako i njeni pobornici i reformatori. U kapitalističkim, takozvanim, razvijenim zemljama poželjno je javno izražavati nezadovoljstvo zbog zastarjelih parlamentarnih metoda i dezinteresa koji potiču. Nijedan birač ne misli da bi njegov glas mogao korjenito promijeniti njegov život. No ipak, čim osjeti da je nešto u igri interes oživljava.

17.05.2011.

Anarhizam nakon ljevice

I dalje postoji velik broj anarhista koji se nastavlju identificirati s političkom ljevicom, na ovaj ili onaj način. Ali sve je više onih koji su spremni odbaciti više nego teško breme vezano uz ljevičarsku tradiciju. Dobar dio ovih razmatranja posvećen je započinjanju novog istraživanja onoga što je u pitanju kada se promišlja je li identificiranje sa političkom ljevicom donijelo bilo kakvu korist anarhistima.

17.05.2011.

Zašto ne glasamo

Već smo toliko puta, što na našim predavanjima, a što u našim novinama i pamfletima, odgovorali i dokazivali do iznemoglosti zašto mi anarhisti ne trebamo biti ni birači niti zastupnici. Usprkos tomu, stare predrasude kojima se mažu oči velikog dijela radnika, što je podlo umijeće politikanata svih vrsta, uvijek nas prisiljavaju da se branimo od napada, ponekad bezazlenih, a ponekad malodušnih i beznačajnih. Na taj način, istraživanjima zavedenih ljudi i spletkara, žele umanjivati našu propagandu kako se izborno stado ne bi otelo njihovoj kontroli, jer im je potrebno da bi se popeli širokim i raskošnim stepenicama moći.

17.05.2011.

Besmisao ekonomije

Nemam namjeru donositi zaključke umjesto tebe.
Samo ću ti ispričati priču pa ti zaključi.
Objasnit ću ti kako funkcionira financijski sustav i zašto smo u krizi.

30.08.2010.

Besmislenost stvaranja “povijesnih trenutaka” i spektakla (uvodni tekst u deveti broj Ispod pločnika)

Iz broja u broj govorimo o vremenu koje nam izmiče, no to vrijeme je naš život pa nam zapravo izmiče samo rok koji si zadajemo za objavljivanje novog broja. Život živimo, zbog čega ponekad rok trpi, ali taj rok zapravo nije važan, kao niti kvantiteta i mjerljive vrijednosti kojima kao da pokušavamo prikazati ozbiljnost onoga što radimo. Više od svega toga nas zanima sadržaj.
Međutim, upravo je sadržaj ono što ponekad izmiče ili nestaje iz fokusa tijekom društvenih događaja koji su posljednjih mjeseci ili čak godinu dana često prikazivani kao “ključni”, “veliki” i na kraju “povijesni”.

30.08.2010.

Mirno i sigurno ropstvo

O tom se pitanju mnogo govori, ali dijagnoza je samo jedna. Na lijevo i na desno, mišljenje je nepodijeljeno: živimo u “atmosferi nesigurnosti”.
Svakodnevne vijesti sručuju na nas litre krvi sakupljene izravno na mjestima napada, silovanja, ubojstava. Okrutni događaji manijakalno opisani i zabilježeni do najsitnijih detalja izazivaju strašnu jezu duž cijele kičme, već oslabljene svakidašnjim sklekovima.

30.08.2010.

Genocid u ime slobode i demokracije (razgovor s Ward Churchillom)

Pred vama je intervju sa Ward Churchillom, političkim aktivistom, članom AIM (Američkog indijanskog pokreta), do nedavno profesorom na Univerzitetu Kolorado(1990 – 2007), auturom mnogih knjiga, od kojih bih istakao knjigu pod nazivom Pacifizam kao patologija. Ovaj intervju je odabran ne samo da bi ukazao na genocid počinjen nad urođeničkim narodima na prostorima današnjih Sjedinjenih Američkih Država i na nestajanje njihovih kultura i tradicija, već i na nestajanje svih drugih kultura i tradicija ovog svijeta pod čeličnom čizmom zapadnognačina života, ljudskom civilizacijom zasnovanoj na potčinjavanju prirode i svega prirodnog u korist (malog broja) ljudi.. Danas se život u Meksiku, Južnoafričkoj Republici, Bosni ili Indoneziji jako malo razlikuje. Ljudi su satjerani u fabrike, škole, crkve, političke partije, nevladine organizacije... jer su nametnute vrijednosti kolonizovanog, civilizovanog uma. Svijet je sveden na mega mašinu se život, sve energija, kreativnost i potencijal, prodaje za preživljavanje.
Intervju je preuzet iz knjige Slušanje zemlje: razgovori o prirodi, kulturi i erosu, koja je kolekcija intervju - pitanja, koja je Derrick Jensen postavio feministima, teolozima, filozofima i Indijancima, centrirajući se na pitanje: “Ako nas destrukcija prirodnog svijeta ne čini sretnim, zašto onda to radimo?” (Crni kreč/Anarhija, Banja Luka, 2008.)

30.08.2010.

Uništimo rad

Rad je pojam koji sve češće susrećemo u novinama, na akademskim predavanjima i konferencijama, u papinim homilijama, u predizbornim političkim debatama, te čak u anarhističkim člancima i brošurama.
Velika pitanja koja se postavljaju su: kako riješiti rastuću nezaposlenost? Kako ponovno dodijeliti neki smisao radnoj stručnosti koju penalizira novi industrijski razvoj? Kako pronaći alternative tradicionalnom radu? I kako, na koncu (a to je nivo razmišljanja brojnih drugova), ukinuti rad ili svesti ga na najminimalniju razinu nužnosti?

30.08.2010.

Anarhizam i obrazovanje

Prvi anarhistički mislioci, poput Godwina, smatraju obrazovanje osnovnim faktorom društvene promjene i najvažnijim sredstvom postizanja društva bez države. Radi se o ostavštini prosvjetiteljske filozofije (a najviše o Helvetiusovoj misli) koju su dijelili i socijalisti utopisti (Fourier, Owen itd.).
I za Bakunjina obrazovanje nosi veliku važnost, ali, kao i Marx, smješta ga u kontekst klasne borbe i društvene revolucije i ne može ga smatrati jedinim sredstvom društvene promjene.

19.02.2010.

Organizirajte se! (uvodni tekst u osmi broj)

Vrijeme nam stalno izmiče, osmi broj Ispod pločnika je napokon gotov, iako smo željeli da odavno to bude tako. No, nije to posebno važno, ne radimo ovo zato da bi poštivali rokove, već zato jer smatramo da nam nedostaje vijesti ,analiza i stavova koji ne prolaze kroz uobičajene filtere sustava. Nikad nismo planirali teme broja, uvijek su dolazile “same od sebe”, gotovo inercijom, tekst bi se nastavio na tekst i broj bi ubrzo imao temu, čak i kada to nije bilo očito. Tako se ovaj broj dobrim dijelom bavi zatvorima i državnom represijom, ali pronašli smo prostora i za druge teme.

19.02.2010.

Svi režimi i države zatvaraju anarhiste (razgovor Aleksander Sašo Nakov)

Aleksander Sašo Nakov je već više od sedamdeset godina član Federacije anarhista Bugarske - FAB, te jedan od njenih ponovnih pokretača nakon pada socijalizma i režima koji je mnoge anarhiste u Istočnoj Europi stajao slobode, ali i života.
Taj naizgled krhki starac prvenstveno daje dojam snažne osobe koja se cijeli život bori za bolji svijet, a ideje kojima je ostao dosljedan cijeli život, nije zaboravio i napustio niti nakon 15 godina koje je proveo zatvoren u bugarskim logorima. I danas aktivno sudjeluje u radu pokreta, a poruka koju je jasno poslao svim mladim ljudima na Balkanskom anarhsitičkom sajmu knjiga u Solunu 2009. godine, bila je posve jednostavna: Mladima mogu poručiti samo jedno - borite se!

19.02.2010.

Zašto smo protiv zatvora, protiv svih zatvora?

Govorimo jednostavne stvari jer mi i jesmo jednostavna bića. Misli, želje i snovi koje pokušavamo izraziti pripadaju ljudskom rodu otkad je svijeta. Nepregledna povorka zakonodavaca, političara, stručnjaka, intelektualaca i ostalih podržavatelja ideja koje treba odobriti, iskomplicirali su pitanja do krajnje apstrakcije, toliko da su se ljudi koji su se oduvijek pozivali na jedinu knjigu u kojoj se može naći nekakav odgovor – knjigu životnog iskustva, počeli osjećati glupima i manje vrijednima.

19.02.2010.

Mi nismo robovi, mi smo eksploziv!

(Tekst plakata solidarnosti s Alfredom Bonannom i Christosom Stratigopoulosom)
Postoje stare stvari, iz drugog stoljeća. Siromaštvo, za koje se vjerovalo da više nije moguće njegovo širenje na Zapadu, vratilo se kako bi nam pokazalo zube. Bankari još uvijek ne skaču kroz prozore, ali siromaštvo puni ulice. Trgovine i tvornice zatvaraju svoja vrata. Milijunima ljudi našli su se u situaciji u kojoj ne vide nikakvu budućnost. Obećano im je da ako život provedu na koljenima, između posla kojim samo šef profitira i pokornosti onima na vlasti, da će imati siguran tihi opstanak i preživljavanje. Sada je svima jasno da je i to bila laž.

19.02.2010.

500 godina otpora

Leonard Peltier je bio vođa AIM-a (Američkog indijanskog pokreta) koji je nastao zbog nepravednog i neprestanog oduzimanja zemlje indijancima (samim time i sustavnog uništavanja njihovog kulturnog naslijeđa i načina života), kojim su dovedeni na rub egzistencije i bili prisiljeni na odlazak u gradove gdje su se suočavali s nezaposlenošću i bijedom, a sve to s ciljem zgrtanja još zemlje na kojoj država može okrenuti pare i brisanja tragova ostatataka kulture koja stoji kao spomenik jedne nasilne kolonizacije.

19.02.2010.

Serbestičko* kazanje o dizajnu

Danas dizajn sudjeluje u produkciji smeća, brendova, beskorisnih stvari, vizualizaciji korporacija, u onome što nas na prvi pogled čini bogatima.
Dizajn je pod neposrednim utjecajem tržišta u tolikoj mjeri da se kaže kako je odraz ili slika društvenog, ekonomskog i političkog stanja društva. Prenositelj je, danas već pandemije, oniomanije! Društvo potrošnje, „poduzetništva”, marketinga, mode, diktira dizajn isključivo kao sredstvo osmišljavanja predmeta za kupnju, a ne uporabu. Marketing stvara umjetne potrebe, tako se proizvodi višak besmislenih predmeta kao hrana oniomaniji**!

18.02.2010.

Razlika između anarhije i akademizma

Nedavno sam imao priliku sudjelovati na međunarodnoj akademskoj konferenciji u Moskvi, „Hijererhija i moć u povijesti civilizacija“, organiziranoj od strane Ruske akademije znanosti. Prisustvovao sam diskusijama koje su tematizirale izgradnju alternativa hijerarhijskom modelu organiziranja i trenutačnu državnu represiju prema socijalno angažiranim pokretima. Smatram to interesantnim s obzirom da sam odustao od studiranja (nisam završio čak ni tri semestra). Uglavnom ne volim sveučilištarce i vjerujem da je akademska zajednica jedna od institucija moći koju treba dokinuti.

01.11.2009.

Protiv zidova i svih granica! (uvodni tekst u peti broj)

Ljeto je na izmaku, dani su kraći, vrućine se lakše podnose, a pred vama je peti broj Ispod pločnika.

01.11.2009.

Antinacionalistički nacionalizam

Kritika antideutsch pokreta u Njemačkoj ...i njegovih „previše njemačkih“ pristaša.

01.11.2009.

Poštivanje holokausta

Prije petnaest godina, kada sam predavao na Sveučilištu Boston, skupina Židova me zamolila da održim predavanje o holokaustu. Pričao sam te večeri, ali ne o Holokaustu za vrijeme Drugog svjetskog rata, genocidu nad šest milijuna Židova. Pričao sam o događajima iz sredine osamdesetih godina, kada je vlada SAD-a podupirala odrede smrti u Srednjoj Americi, odnosno o ubojstvima stotine tisuća zemljoradnika u Gvatemali i El Salvadoru, žrtvama američke politike.

01.11.2009.

Zidanje kontrole i separacije

Moglo bi se reći da svi, manje ili više, živimo okruženi zidovima. Zidovima tradicije, kulture, običaja, nametnutih nam normi i strahova. No osim ovih neopipljivih zidova, sve više smo okruženim fizički prisutnim zidovima, snažnim metaforama koje podsjećaju na „moć arhitekture“ da utječe na ljudske živote. Arhitekture čiji je osnovni cilj nasilno nametnuti građansku poslušnost tamo gdje je ona prema mišljenju moćnika izostala.

01.11.2009.

Cijena razularenosti u državi i bez nje

Ima onih koji smatraju da bi se bez države ljudi ponašali razulareno, da bi jedni druge neprestano hvatali za vrat, pokušavajući zadovoljiti vlastite potrebe ili želje. Zbog čega se vjeruje da država spriječava da se to dogodi?

01.11.2009.

Anarhosindikalizam

Anarhosindikalizam oblik je anarhizma koji se usredotočuje na stvaranje sindikata organiziranih na anarhističkim principima i koji se u svojoj borbi za slobodnije društvo koriste anarhističkim taktikama (a prije svega direktnom akcijom).

01.11.2009.

Buržoaski korijeni anarhosindikalizma

Anarhosindikalizam ili revolucionarni sindikalizam unutar anarhističkog pokreta ima i svoje kritičare od najranijih dana sindikalizma.

01.11.2009.

Seks: savjeti za rastrojenu mladež

Imaš li seksualnih problema? Teško se uzbudiš, seks te ne ispunjava ili jednostavno teško susrećeš partnere s kojima bi podijelio taj aspekt svog života? Odgovor je vjerojatno “da”.

01.11.2009.

Insurekcionistički projekt

Za anarhistički insurekcionistički projekt potrebna je metoda koja oslikava svijet koji želimo i realnost svijeta koji želimo uništiti. Djelovanje unutar grupa zasnovanih na afinitetu odgovara i jednom i drugom zahtjevu. Moć u današnjem svijetu više nema stvaran centar, već se širi po svim društvenim područjima. Djelovanje u malim grupama omogućava napadačkim projektima da se isto tako šire područjem. Ali, što je najvažnije, ova metoda unosi naš cilj u naše sredstvo - sam revolt postaje drugačjii način shvaćanja odnosa.

31.10.2009.

Kriza kapitalizma (uvodni tekst u šesti broj)

Ušli smo duboko u krizu kapitalizma. Zapravo, uvučeni smo u krizu jer u osnovi, ona nikad i nije bila naša, baš kao niti kapitalizam - on je uvijek njihov, služi ekonomskim i političkim moćnicima kao sustav iskorištavanja za koji nas uvjeravaju da je najbolji pa čak i jedini izbor za nas.

31.10.2009.

Anarhisti protiv zida

Stav anarhista prema antiimperijalističkim borbama i njihovo eventualno solidariziranje s borbama pojedinih naroda za vlastito, često nacionalno, oslobođenje, relativno je nova i poprilično neistražena tema. Izraelsko-palestinski sukob usmjerava pozornost na mnoga zanimljiva pitanja koja se tiču države, zakona, moći i privilegija, te razjašnjava načine i mitove kojima države grade svoju povijest. S obzirom na to da se podosta anarhista odlučilo solidarizirati s palestinskom borbom za oslobođenje, debate se često vode oko trebaju li anarhisti podržavati samo strogo antiautoritarne pokrete ili se mogu solidarizirati i s potlačenim i ugnjetavanim narodom i pritom zanemariti činjenicu da potonji često svoje oslobođenje, upravo suprotno od anarhista, vide u okviru nacionalnog oslobođenja. Pritom je dosta zanimljivo i pitanje koje se krije ispod površine svih ovih silnih debata, a to je, zašto uopće potlačeni svoju slobodu tako često traže u okvirima vlastite nacionalne države?

31.10.2009.

Beduin, uvijek! Građanin, nikada.

"Pokazavši svijetu našim posljednjim naporima i opasnostima koliko cijenimo svoju slobodu, sada se držimo međusobno obveznima pobrinuti se, na najbolji mogući način, za svoju budućnost, kako bi izbjegli povratak u ropski položaj." (Levellers, An Agreement of the People, 1647.)

Bacimo pogled s onu stranu suzavca, pendreka i kombija interventne policije: operacija koju od 6. prosinca poduzimaju šefovi, ne sastoji se samo od puke kombinacije represije i propagande, radi se o primjeni niza metoda kojima je cilj ponovna uspostava socijalnog mira i konsenzusa.

31.10.2009.

Grupe afiniteta

Suprotno uobičajenom uvjerenju, afinitet (zajednički interes) među ljudima ne ovisi o međusobnoj simpatiji ili osjećajima, to nisu grupe prijatelja. Postojanje afiniteta znači poznavanje drugih, poznavanje njihovih stavova o društvenim pitanjima i toga što misle o mogućnostima sudjelovanja u društvenom sukobu. Upravo je ovo dublje poznavanje stavova drugih zanemareno, čime se umanjuje mogućnost svake akcije.

31.10.2009.

Kriza... čija kriza?

‘Borit ćemo se za radna mjesta, a ne za više plaće!’
Nije prvi put u povijesti kapitalizma da se kriza koristi kao izgovor za daljnju eksploataciju i zatiranje prava radničke klase. Sa svih strana dolaze ovakvi i slični biseri – krivi su im neproduktivni radnici, ljudi koji su ulazili u iznimno povoljne i primamljive kredite kako bi kupili stan, ljudi koji jednostavno ne troše dovoljno ... – i kako onda ekonomija ne bi upala u krizu. Naravno, i izlazak iz krize, tj. otkup dugova (i tko zna što sve još) upravo onih koji su je izazvali, morat će odraditi ti isti radnici. I, neka ne prigovaraju, jer još nisu ni svjesni kako fino im je dosad bilo.

31.10.2009.

Anarhizam i povijest crne zastave

Danas je sasvim poznata činjenica da je crna zastava simbol anarhizma. Nažalost, točan nastanak te povezanosti je nemoguće utvrditi. To može biti frustrirajuće za one koje fasciniraju povijesne banalnosti, no to nije iznenađujuće.

09.04.2009.

Anarhija u školi

Ukazujući na nezadovoljavajuće i zabrinjavajuće stanje u obrazovanju, pristupajući kritički (ili kritizerski) stanju u obrazovnom sistemu i pojedinim njegovim sastavnicama, novinari u sredstvima javnog informiranja često poantiraju bombastičnom tvrdnjom da u školstvu vlada – anarhija. U nekim slučajevima možemo se složiti s njihovim opisima stanja i s njihovim premisama koje vode do zaključka da u školstvu općenito ili pojedinim njegovim segmentima vlada kaos. Ali kaos nije isto što i anarhija. Kao što je rekao Pierre-Joseph Proudhon, anarhija je red; prirodni red koji bi trebalo poštovati i u uređenju međuljudskih, odnosno društvenih odnosa. Problem je možda upravo u tome – a to uzimamo kao svoju polazišnu tezu – što u današnjoj školi (kako u Hrvatskoj, tako i općenito) ima premalo anarhije.

09.04.2009.

Uloga školovanja u društvu

Većina ljudi ne voli da im se govori što da rade. Svaka institucija s ciljem da konstruira i uobliči nečiji život je, u određenoj mjeri, u sukobu s takvim osobama. Zanimljivo je da pojedinac nije uvijek u željenom sukobu s institucijom. Oni koji su poslušni i ispunjavaju svoju ulogu studenta, razumljivo, pokušavaju ignorirati negativne učinke koje školovanje ima na njih. Ali, tko bi iskreno mogao poreći činjenicu da su ti učinci itekako vidljivi?

09.04.2009.

Anarhisti i škole

Moje političko stajalište je anarhističko, što bi po definiciji jednog od njezinih najpoznatijih zagovornika, Petra Kropotkina, pisanoj za Enciklopediju Britannicu, značilo “ime dano načelu ili teoriji života i provedeno u društvu koje je zamišljeno bez vlasti - harmonija u takvom društvu nije pridobivena pokoravanjem zakonu ili pak poslušnošću prema bilo kojem autoritetu već slobodnim dogovorima između različitih grupa, teritorijalnih i profesionalnih, slobodno ustrojenih u cilju proizvodnje i potrošnje ali i za zadovoljavanja beskrajnih potreba i težnja civiliziranog bića”.

09.04.2009.

Protiv realnosti (uvodni tekst u sedmi broj)

Sedmi je broj Ispod pločnika gotov, a čini se kao da je šesti bio tek nedavno. Jesmo li sve dosljedniji i brži ili je jednostavno sve više događaja i tema na koje postoji potreba osvrnuti se i komentirati ih, ili se pak radi samo o proljetnom poletu...
Gotovo se u svakom broju dosad mogla prepoznati neka dominantna tema, ili barem neka osnovna nit koja je većinu tekstova povezivala u neku veću i smisleniju priču, a tema ovog broja definitivno je obrazovanje, odnosno anarhistički pristup obrazovanju. Obrazovanje je oduvijek bilo jedan od načina putem kojeg si je država, odnosno svaki društveno-političko-ekonomski sustav osiguravao svoje postojanje; kriza tog sustava i promjene u njemu ocrtavaju se u obrazovanju.

Ispod pločnika

možete pronaći u:

ZAGREB::
knjižara Što čitaš?, Gundulićeva 11 // književni klub Booksa, Martićeva 14d // knjižara Jesenski i Turk, Preradovićeva 5 // infoshop Opskurija, reciKlaonica, Heinzelova 66 // knjižara Planetopija, Ilica 72 // Superknjižara, Rooseveltov trg 4 // net kulturni klub Mama, Preradovićeva 18 // infoshop Pippilotta, Pierottijeva 11

PULA::
knjižara Castropola, Zagrebačka 14 // Monteparadiso Hacklab, Gajeva 3

ČAKOVEC::
knjižnica Tabula Rasa, Dr. Ivana Novaka 38 // knjižara VBZ, Kralja Tomislava 3

KARLOVAC::
Domaći, Struga 1

RIJEKA::
antikvarijat Mali Neboder, Ciottina 20b

SPLIT::
infoshop Dislexia, Klub Kocka, Savska bb

ZADAR::
Smart shop, Stomorica 2 // Knjigozemska/infoshop Iskra, Rikarda Jeretova Katalinića 5

Prijava na newsletter