Tekstovi

19.02.2010.

Serbestičko* kazanje o dizajnu

Danas dizajn sudjeluje u produkciji smeća, brendova, beskorisnih stvari, vizualizaciji korporacija, u onome što nas na prvi pogled čini bogatima.
Dizajn je pod neposrednim utjecajem tržišta u tolikoj mjeri da se kaže kako je odraz ili slika društvenog, ekonomskog i političkog stanja društva. Prenositelj je, danas već pandemije, oniomanije! Društvo potrošnje, „poduzetništva”, marketinga, mode, diktira dizajn isključivo kao sredstvo osmišljavanja predmeta za kupnju, a ne uporabu. Marketing stvara umjetne potrebe, tako se proizvodi višak besmislenih predmeta kao hrana oniomaniji**!

Država je tvorevina za društveni nadzor i obranu kapitalizma, potrebna samo njenim tvorcima, samoimenovanom establišmentu, kapitalistima i buržujima koja će podsticati „poduzetništvo” kao uvjet „slobodnog tržišta / bez kojeg nema razvoja”. Nova totalitarnost! Zemlja će se „trošiti” i trgovati novcem i ratovima, a društvo zagaditi stajlingom i kičem, potrošački prihvatljivim modelom dizajna i umjetnosti!

Struka dizajn ne mora biti u funkciji marketinga i neokapitalizma! Može stvoriti uvjete produkcije nužno korisnih predmeta iz prerađene prirode koji nisu nastali eksploatacijom prirode! Onda je to „drugačiji dizajn“ ili, nazovimo ga „drugi dizajn”. Drugi dizajn proizlazi iz svijesti čovjeka o sebi i okolišu, te je podstrek za interaktivni odnos sa prirodom. To samo znači da čovjek može pretvarati prirodu u korisnu a da se pritom ne poremeti biocenoza. Pitanje je koliko je čovjek svjestan ove činjenice, a još veće koliko je u stanju organizirati društvo koje može pročitati svoje potrebe i naći ravnotežu s prirodom i u prirodi. Drugi dizajn se temelji na etičkim i moralnim društvenim obavezama. Drugi dizajn je reakcija na ruglo u što se pretvorio današnji dizajn i slika bijede dizajnera kao služinčadi neokapitalizmu!

Narastanjem suprotnosti nagomilanog bogatstva u rukama manjine i sramnog robovanja potrošnji većine s druge strane omogućit će skok iz tamnice kapitalizma! Ljudi su manipulirani konformizmom, zaraženi oniomanijom, radije zure u slike nedostižnog obilja "bogatijeg sutra", a najmanje žele uočiti stvarnost. Ovu činjenicu vlastodršci i ostali zlotvori debelo koriste, i društvo i zemlju pretvaraju u odlagalište svojih govana. Drugim riječima, dok jedemo govna, nema dizajna, a šta će se desiti kada se septička jama prepuni?

Arogancija bogatih i hiperprodukcija besmislenih predmeta kratkog je vijeka!

Samozavaravanje je da će nestati konfrontacija bogatih i siromašnih pomoću snažnog poticanja potrošačkog mentaliteta daleko od etičkih i moralnih načela! Zemaljsku kuglu rascjepkati u parcele po vlasničkom ključu, sve u vlasničke odnose!!! To i jest vrhunac kapitalizma, lažne svemoći privatnog nad objektivno svima pripadajućim prirodnim dobrima. Mogu li siromašni birati? Hoće li pod svaku cijenu trčati za vlastitom srećkom? Svoju autentičnost graditi na nacionalizmu ili sličnim ponudama uobrazilje ili će se osloniti na vlastita kreativna crpilišta i odgusariti sa zgradom osiguravajućeg društva, kao na početku filma "Smisao života“ Montyja Pythona?

Siromašni sudjeluju u megamarketu Zapada preslikom konzumerističke civilizacije. To je samo rugobna slika o sreći kojoj je osnova neizmjerna količina posjedovanja stvari, zemlje, neba, vode, mora... Ako establišment nudi iluzije sreće radi to zbog vlastite potrošačke guzice... ...popušite koliko vam se puši...

Okrenimo naglavce marketinške iluzije! Brendove i sredstva manipuliranja izvrgnimo ruglu! Današnji dizajn je u službi marketinga i oniomanije zato ga treba staviti pod ruglo kao što to činimo destrukcijom „brendova”. Otuda poziv na izopačavanje brendova.

Drugi dizajn rade serbesti, a pojavu naslovljujemo "serbestizam"!


Krešimir Bauer


* Serbest (turcizam, - serbez) slobodan, bez straha, bezbrižan, nezavisan samostalan, odvažan.

** Oniomanija (grčki one - kupovanje +) bolesni nagon za bezrazložnim kupovanjem svega i svačega

Ispod pločnika

možete pronaći u:

ZAGREB::
knjižara Što čitaš?, Gundulićeva 11 // književni klub Booksa, Martićeva 14d // knjižara Jesenski i Turk, Preradovićeva 5 // infoshop Opskurija, reciKlaonica, Heinzelova 66 // knjižara Planetopija, Ilica 72 // Superknjižara, Rooseveltov trg 4 // net kulturni klub Mama, Preradovićeva 18 // infoshop Pippilotta, Pierottijeva 11

PULA::
knjižara Castropola, Zagrebačka 14 // Monteparadiso Hacklab, Gajeva 3

ČAKOVEC::
knjižnica Tabula Rasa, Dr. Ivana Novaka 38 // knjižara VBZ, Kralja Tomislava 3

KARLOVAC::
Domaći, Struga 1

RIJEKA::
antikvarijat Mali Neboder, Ciottina 20b

SPLIT::
infoshop Dislexia, Klub Kocka, Savska bb

ZADAR::
Smart shop, Stomorica 2 // Knjigozemska/infoshop Iskra, Rikarda Jeretova Katalinića 5

Prijava na newsletter